Particije mini-KAKO

Particije mini-KAKO
Kristan Koehntopp, [email protected]
verzija 2.4, 3. studenog 1997.

Ovaj mini-KAKO poma�e u planiranju i dijeljenju prostora na disku za
svoj Linux sustav. Govori o hardveru diskova, particijama, veli�ini i
polo�aju swapa, datote�nim sustavima, njihovim vrstama i povezanim
temama. Namjera mi je dati vam ne�to teoretskog znanja, a ne postupke
iz prakse.

______________________________________________________________________

Sadr�aj

1. Uvod

1.1 �to je ovo?
1.2 �to je u njemu? i povezani KAKO dokumenti

2. A �to su to particije?

2.1 Backup je va�an
2.2 Brojevi i imena ure�aja

3. Koje su mi particije potrebne?

3.1 Koliko particija trebam?
3.2 Koliki treba biti swap prostor
3.3 Kamo ide moj swap prostor?
3.4 Neke �injenice o datote�nim sustavima i fragmentaciji
3.5 �ivotni vijek datoteka i ciklusi backupa kao kriteriji particioniranja

4. Primjer

4.1 Preporu�eni model za naprednog po�etnika

5. Kako je to na mom ra�unalu

6. Hrvatski prijevod

______________________________________________________________________

11.. UUvvoodd

11..11.. ��ttoo jjee oovvoo??

Ovo je Linux mini-KAKO. Mini-KAKO je tekst manjeg obujma koji
obja�njava postupke instalacije ili odr�avanja Linuxa. Manji je jer je
njegova tema ili sadr�aj premalen za pravi KAKO ili �ak knjigu. KAKO-i
nisu priru�nici: tome slu�e man stranice.

11..22.. ��ttoo jjee uu nnjjeemmuu?? ii ppoovveezzaannii KKAAKKOO ddookkuummeennttii

Ovaj mini-KAKO obja�njava planiranje i dijeljenje prostora na disku za
va� Linux sustav. Govori o hardveru diskova, particijama, veli�ini i
polo�aju swap, datote�nim sustavima, njihovim vrstama i povezanim
temama. Namjera mi je dati vam ne�to teoretskog znanja, pa �u uglavnom
govoriti o principima, a ne alatima.
Idealno, ovaj biste dokument trebali pro�itati prije svoje prve
instalacije, no iz nekog razloga to je pomalo te�ko ve�ini ljudi.
Po�etnici imaju i drugih problema osim optimiziranja podjele diska. Vi
ste vjerojatno ve� zavr�ili instaliranje Linuxa i sad se pitate o
na�inima pobolj�avanja te instalacije ili izbjegavanju nekih gadnih
gre�aka u slijede�oj. Pa, o�ekujte �elju za brisanjem i ponovnim
instaliranjem nakon �to zavr�ite s ovim tekstom. :-)

Ovaj mini-KAKO uglavnom je ograni�en na planiranje i dijeljenje
diskovnog prostora. Ne upu�uje u kori�tenje fdisk-a, LILO-a, mke2fs-a
ili programa za backup. O tome su napisani drugi KAKO-i. Za svje�e
informacije o Linux HOWTO-ima pogledajte LLiinnuuxx HHOOWWTTOO IInnddeexx. Tamo su i
upute o nabavljanju HOWTO-a.

Kako bi nau�ili procjenjivati razne potrebe veli�ine i brzine za
razli�ite dijelove datote�nog sustava, pro�itajte LLiinnuuxx MMuullttiippllee DDiisskkss
LLaayyoouutt mmiinnii--HHOOWWTTOO Gjoena Steina, [email protected].

Za upute i razmi�ljanja o diskovima s vi�e od 1024 cilindra pogledajte
LLiinnuuxx LLaarrggee DDiisskk mmiinnii--HHOOWWTTOO Andriesa Brouwera, [email protected].

Za upute o ograni�avanju korisni�kog kori�tenja prostora na disku
(kvote) pro�itajte LLiinnuuxx QQuuoottaa mmiinnii--HHOOWWTTOO Alberta M. C. Tama,
[email protected]).

Za sada ne postoje op�eniti dokumenti o backupu diskova, ali nekoliko
dokumenata govori o specifi�nim backup rje�enjima. Za upute o
integriranju Linuxa u IBM ADSM backup okru�je pogledajte LLiinnuuxx AADDSSMM
BBaacckkuupp mmiinnii--HHOOWWTTOO Thomasa Koeniga, [email protected].
Za upute o backupu Linuxa preko MS DOS-a pogledajte LLiinnuuxx BBaacckkuupp wwiitthh
MMSSDDOOSS mmiinnii--HHOOWWTTOO Christophera Neufelda, [email protected].

Za upute o pisanju i predavanju HOWTO dokumenata pogledajte LLiinnuuxx
HHOOWWTTOO IInnddeexx Tima Bynuma, [email protected].

I pregledavanje /usr/src/linux/Documentation mo�e biti vrlo plodno.
Za neke informacije o svojstvima podr�ke za va� disk pro�itajte
ide.txt i scsi.txt, te pogledajte direktorij filesystems.

22.. AA ��ttoo ssuu ttoo ppaarrttiicciijjee??

Ubrzo nakon �to su izmi�ljeni PC tvrdi diskovi ljudi su htjeli
instalirati vi�e operacijskih sustava, �ak i ako je njihov sustav imao
samo jedan disk. Zato je bio potreban na�in podjele jednog fizi�kog
diska na vi�e logi�kih. Eto �to je particija: neprekinut slijed
blokova na va�em tvrdom disku kojeg ve�ina operacijskih sustava
tretira kao potpuno odvojen disk.

O�ito je da se particije ne smiju preklapati: operacijski sustav
sigurno ne�e biti zadovoljan ako neki drugi operacijski sustav
instaliran na istom stroju bri�e va�ne informacije zbog preklapanja
particija. Izme�u susjednih particija ne bi smjelo biti ni rupa. Takva
situacija nije �tetna, ali tako bacate dragocjen diskovni prostor.

Disk ne mora biti potpuno particioniran. Mo�da �ete htjeti ostaviti
ne�to prostora na kraju diska koji jo� nije dodijeljen nijednom
instaliranom operacijskom sustavu. Poslije, kad shvatite koju
instalaciju najvi�e koristite, na taj preostali prostor mo�ete staviti
datote�ni sustav.

Particije se ne mogu micati niti pove�avati ili smanjivati bez
uni�tavanja datote�nog sustava koji sadr�e. Zato ponovno
particioniranje obi�no uklju�uje backup i vra�anje svih datote�nih
sustava o kojim se radi. U stvari, prili�no je uobi�ajeno da potpuno
poremetite stvari, pa treba spremiti na sigurno sve podatke sa svih
diskova tog ra�unala prije nego �to i dirnete stvari tipa fdisk.

Me�utim, neke particije s odre�enim vrstama datote�nih sustava zapravo
se _m_o_g_u podijeliti bez gubljenja podataka (uz malo sre�e). Na primjer,
program fips dijeli MS DOS particije kako bi oslobodili prostora za
instaliranje Linuxa bez potrebe za ponovnom instalacijom MS DOS-a.
Ali, jo� uvijek ne�ete dirati takve stvari bez pa�ljivog backupa svega
na stroju, zar ne?

22..11.. BBaacckkuupp jjee vvaa��aann

Za backup su najzgodnije trake. Brze su, pouzdane i lake za
kori�tenje, pa mo�ete �esto izvoditi backup, automatski i bez
problema.

Banana na podu: ja pri�am o pravim trakama, ne onom ftape sme�u za
disketne kontrolere. Razmi�ljajte o SCSI-u: SCSI podr�ka je ugra�ena u
Linux. Ne morate u�itavati ASPI podr�ku, ne gubite dragocjenu HMA i
kad je jednom SCSI host adapter instaliran, samo prikva�ite dodatne
diskove, trake i CD-ROM-ove. Nema vi�e I/O adresa, igranja s IRQ-ovima
ili pode�avanja Master/Slave ili PIO razine.

Uz to: bolji SCSI host adapteri daju vam visoke I/O performanse bez
puno kori�tenja CPU-a. �ak i kod velike aktivnosti diska brzina
odgovora bit �e dobra. Ako kanite koristiti Linux sustav za ve�i
Usenet feed ili postati ISP, ni ne pomi�ljajte o sustavu bez SCSI-a.

22..22.. BBrroojjeevvii ii iimmeennaa uurree��aajjaa

Broj particija na Intel sustavu ograni�en je od po�etka: izvorna
particijska tabela instalirala se kao dio boot sektora i sadr�avala
prostora za samo 4 particije. Ove particije sada se nazivaju primarne
particije. Kad je potreba za vi�e particija na sustavu postala
o�igledna, izmi�ljene su logi�ke particije. Broj logi�kih particija
nije ograni�en: svaka logi�ka particija sadr�i pokaziva� na slijede�u
logi�ku particiju, pa teoretski mo�ete imati neograni�en lanac
particija.

Iz razloga kompatibilnosti moralo se ozna�iti prostor koji koriste sve
logi�ke particije. Ako koristite logi�ke particije, jedna je primarna
particija ozna�ena kao eexxtteennddeedd (pro�irena), a njen po�etak i kraj
pokazuju na prostor koji zauzimaju va�e logi�ke particije. Naravno,
prostor svih logi�kih particija mora biti neprekinut. Mo�e postojati
samo jedna pro�irena particija: nijedan fdisk ne�e stvoriti vi�e od
jedne.

Linux radi s ograni�enim brojem particija po disku. Pod Linuxom mo�ete
koristiti 4 primarne particije (3 korisne, ako koristite logi�ke
particije) i najvi�e 15 particija na SCSI disku (na IDE disku sve
skupa 63).

Jedina va�na stvar kod datoteke ure�aja su njen mmaajjoorr (ve�i) i mmiinnoorr
(manji) broj koji su pokazani umjesto veli�ine:

$ ls -l /dev/hda
brw-rw---- 1 root disk 3, 0 Jul 18 1994 /dev/hda
^ ^
| manji broj ure�aja
ve�i broj ure�aja

Kod pristupa datoteci ure�aja, ve�i broj odabire podr�ku koja se
poziva za ulaz/izlaz ure�aja. Ovaj poziv obavlja se s manjim brojem
kao parametrom i zna�enje manjeg broja u potpunosti ovisi o podr�ci.
Kori�tenje manjih brojeva obi�no opisuje dokumentacija podr�ke. Za IDE
diskove dokumentacija je u /usr/src/linux/Documentation/ide.txt. Za
SCSI diskove takvu dokumentaciju o�ekivali biste u
/usr/src/linux/Documentation/scsi.txt, ali tamo je nema. Morat �ete
provjeriti izvorni kod podr�ke (/usr/src/linux/driver/scsi/sd.c,
184.-196. red). Na sre�u, popis imena i brojeva ure�aja Petera Anvina
nalazi se u /usr/src/linux/Documentation/devices.txt; pogledajte opise
blok ure�aja, ve�i 3, 22, 33 i 34 za IDE i ve�i 8 za SCSI diskove.
Ve�i i manji broj dugi su jedan bajt i zbog toga je broj particija na
disku ograni�en.

O imenima ure�aja postoje konvencije na koje se oslanjaju mnogi alati
sustava. O�ekuju da se va�i IDE diskovi zovu /dev/hd*, a SCSI diskovi
/dev/sd*. Diskovi su ozna�eni s a, b, c, ..., pa je /dev/hda va� prvi
IDE disk, a /dev/sda va� prvi SCSI disk. Oba ure�aja predstavljaju
cijele diskove, od prvog bloka. Pisanje na ove ure�aje krivim alatima
uni�tit �e njihov master boot loader i particijsku tabelu, �ine�i sve
podatke na tom disku ili va� sustav nedostupnim. Pazite �to radite, i,
opet, backup prije toga.

Primarne su particije 1, 2, 3 i 4. Dakle, /dev/hda1 je prva primarna
particija na prvom IDE disku itd. Logi�ke particije imaju brojeve
iznad 5, pa je /dev/sdb5 prva logi�ka particija na drugom SCSI disku.

Svaka particija ima adresu po�etnog i zavr�nog bloka i vrstu. Vrsta je
numeri�ki kod (jedan bajt) koji doti�nu particiju pripisuje odre�enoj
vrsti operacijskog sustava. Na sre�u ra�unalnih konzultanata kodovi za
vrste particija nisu ba� jedinstveni, pa uvijek postoji mogu�nost da
dva operacijska sustava koriste isti kod vrste.

Linux koristi kod 0x82 za swap particije i 0x83 za "uro�ene" datote�ne
sustave (za ve�inu vas to je ext2). Nekad popularan, sad zastarjeli
Linux/Minix datote�ni sustav koristio je kod 0x81. OS/2 svoje
particije ozna�ava s 0x07, kao i NTFS Windowsa NT. MS DOS koristi
nekoliko kodova za razne varijante FAT datote�nog sustava: poznate su
0x01, 0x04 i 0x06. DR-DOS je koristio 0x81 za za�ti�ene FAT particije,
tako se sudaraju�i s Linux/Minix-om, no ni Linux/Minix ni DR-DOS vi�e
nisu u �irokoj primjeni. Usput, pro�irena particija koja se koristi
kao sadr�avatelj logi�kih ima kod 0x05.

Particije se stvaraju i bri�u programom fdisk. Svaki operacijski
sustav s malo samopo�tovanja dolazi s fdiskom i koji se tradicionalno
�ak i zove fdisk (ili FDISK.EXE) u skoro svim OS-evima. Neki fdiskovi,
kao �to je DOS-ov, pone�to su ograni�eni u radu s particijama drugih
operacijskih sustava. Takva ograni�enja uklju�uju potpunu nesposobnost
rada s bilo �ime �to ima nepoznat kod, nesposobnost rada s brojevima
cilindara ve�im od 1024 i nesposobnost stvaranja ili �ak razumijevanja
particija koje ne zavr�avaju na granici cilindra. Na primjer, MS-DOS
fdisk ne mo�e brisati NTFS particije; OS/2 fdisk poznat je po tihom
"ispravljanju" particija stvorenih u Linux fdisku koje ne zavr�avaju
na granici cilindra; obojica, DOS i OS/2 fdisk, imaju problema s
diskovima koji imaju vi�e od 1024 cilindra (za detalje o takvim
diskovima pogledajte LLaarrggee ddiisskk mmiinnii--HHOOWWTTOO).

33.. KKoojjee ssuu mmii ppaarrttiicciijjee ppoottrreebbnnee??

33..11.. KKoolliikkoo ppaarrttiicciijjaa ttrreebbaamm??

Dakle, koje vam particije trebaju? Pa, neki operacijski sustavi ne
vjeruju u dizanje s logi�ke particije iz razloga neshvatljivih bilo
kojem razumnom umu. Zato �ete vjerojatno rezervirati svoje primarne
particije za dizanje MS-DOS-a, OS/2-a i Linuxa ili �to vam ve� treba.
Nemojte zaboraviti da je potrebna samo jedna primarna particija za
pro�irenu particiju, koja sadr�i ostale logi�ke particije.

Dizanje operacijskih sustava obavlja se u realnom modu i uklju�uje
petljanje s BIOS-ima i granicom od 1024 cilindra. Vjerojatno �ete
svoje particije za dizanje staviti u prva 1024 cilindra svog diska
kako bi izbjegli bilo kakve probleme. Opet, za vi�e detalja pro�itajte
LLaarrggee ddiisskk mmiinnii--HHOOWWTTOO.

Za instalaciju Linuxa potrebna vam je barem jedna particija. Ako se
kernel u�itava s te particije (na primjer pomo�u LILO-a), mora ju mo�i
�itati va� BIOS. Ako za u�itavanje svog kernela koristite druga
sredstva (na primjer disketu ili LOADLIN.EXE, program za u�itavanje
Linuxa iz MS DOS-a) particija mo�e biti bilo gdje. U svakom slu�aju,
vrsta joj mora biti 0x83 (LLiinnuuxx nnaattiivvee).

Va�em �e sustavu trebati swap. Ako ne�ete koristiti datoteke, potrebna
vam je posve�ena swap particija. Po�to joj pristupa samo Linux kernel
koji ne pati od manjaka PC BIOS-a, ona se mo�e nalaziti bilo gdje. Za
nju preporu�am kori�tenje logi�ke particije (/dev/?d?5 i vi�e).
Posve�ene Linux swap particije imaju vrstu 0x82 (LLiinnuuxx sswwaapp).

To su minimalne potrebe. Mo�da �e vi�e Linux particija biti korisnije.
�itajte dalje.

33..22.. KKoolliikkii ttrreebbaa bbiittii sswwaapp pprroossttoorr

Ako ste se odlu�ili za posebnu swap particiju, �to je op�enito Dobra
Ideja [tm], u procjeni njene veli�ine slijedite ove savjete:

� Kod Linuxa se RAM i swap zbrajaju (�to ne vrijedi za sve Unixe). Na
primjer, ako imate 8 MB RAM-a i 12 MB-a swap-a, imate ukupno 20 MB
virtualne memorije.

� Uz svoj swap prostor trebali biste barem 16 MB ukupne virtualne
memorije. Prema tome, za 4 MB RAM-a uzmite barem 12 MB swap-a, za 8
MB RAM-a barem 8 MB swap-a.

� Pod Linuxom swap particija ne mo�e biti ve�a od 128 MB. To�nije,
particija mo�e biti ve�a od 128 MB, ali dodatni prostor nikad se ne
koristi. Ako �elite vi�e od 128 MB swap-a, napravite vi�e swap
particija.

� Kod procjene veli�ine swap prostora imajte na umu da previ�e
prostora mo�da uop�e ne�e biti korisno. Svaki proces ima svoj
wwoorrkkiinngg sseett (radni skup). To je skup stranica u memoriji koje �e
procesor obraditi u vrlo bliskoj budu�nosti. Linux poku�ava
predvidjeti te pristupe memoriji (uz pretpostavku da �e se nedavno
kori�tene stranice uskoro opet koristiti) i te stranice dr�i u RAM-
u ako je to mogu�e. Ako program ima dobru "lokalnost pristupa" ova
�e pretpostavka biti to�na i algoritam predvi�anja �e raditi.
Dr�anje radnog skupa u glavnoj memoriji radi samo ako je dovoljno
glavne memorije. Ako na ra�unalu radi previ�e procesa, kernel je
prisiljen na disk stavljati stranice kojima �e uskoro opet
pristupiti (tako name�u�i izbacivanje stranice nekog drugog radnog
skupa i potom ubacivanje stranice kojoj se pristupa). Ovo obi�no
zavr�ava vrlo velikim porastom aktivnosti i zna�ajnim padom
performansi. Za ra�unalo u ovakvom stanju ka�e se da ttrraasshhaa (gubi
vrijeme). Na trashing ra�unalu procesi u biti rade s diska, a ne
iz RAM-a. O�ekivajte pad performansi koji otprilike odgovara
omjeru brzine pristupa memoriji i disku. Po vrlo staroj procjeni
iz dana PDP-a i Vaxa veli�ina radnog skupa programa je oko 25%
njegove virtualne veli�ine. Prema tome, vjerojatno je beskorisno
imati swap ve�i od trostruke veli�ine va�eg RAM-a. Ali nemojte
zaboraviti da je ovo samo procjena. Lako je napraviti scenarije po
kojima programi imaju vrlo velike ili vrlo male radne skupove. Na
primjer, simulacijski program s velikom koli�inom podataka kojoj se
pristupa vrlo slu�ajno imao bi skoro nikakvu lokalnost pristupa u
svom ddaattaa segmentu, pa bi njegov radni skup bio poprili�no velik.
S druge strane, xv s puno istovremeno otvorenih JPEG-ova koji su
svi, osim jednoga, ikone, imao bi vrlo velik data segment. Ali sva
pretvaranja slika obavljaju se na jednoj slici, pa ve�i dio
memorije koju xv zauzima nije ni taknut. Isto vrijedi i za editor s
puno prozora od kojih se samo jedan mijenja odjednom. Ovi programi
imaju -- ako su oblikovani kako treba -- vrlo visoku lokalnost
pristupa i njihovi veliki dijelovi mogu se dr�ati na swap-u bez
ve�eg utjecaja na performanse. Procjena o 25% iz doba komandne
linije mo�da se �ini sumnjivom u doba suvremenih GUI programa koji
rade na vi�e dokumenata, ali ne znam za bilo kakve novije dokumente
o takvim brojkama.

Dakle, za konfiguraciju s 16 MB RAM-a, pri minimalnoj konfiguraciji
swap nije potreban, a vi�e od 48 MB swap-a vjerojatno je beskorisno.
To�an iznos potrebne memorije ovisi o mje�avini aplikacija kori�tenih
na ra�unalu (a �to ste drugo o�ekivali?).

33..33.. KKaammoo iiddee mmoojj sswwaapp pprroossttoorr??

� Mehanika je spora, elektronika je brza. Suvremeni tvrdi diskovi
imaju puno glava. Prebacivanje izme�u glava na istoj stazi brzo je
jer je potpuno elektroni�ko. Prebacivanje izme�u staza je sporo,
po�to uklju�uje pomicanje stvarne tvari. Prema tome, ako imate
disk s puno glava i drugi s manje glava koji su jednaki po drugim
osobinama, disk s vi�e glava bit �e br�i. No dijeljenje swapa i
dr�anje na oba diska bit �e jo� br�e.

� Stariji diskovi na svim stazama imaju isti broj sektora. Na takvim
diskovima swap �e biti najbr�i na sredini diska ako pretpostavimo
da �e se va�a glava na swap podru�je pomaknuti sa slu�ajne staze.

� Noviji diskovi koriste ZBR (ZZone BBit RRecording). Imaju vi�e
sektora na vanjskim stazama. Uz stalan broj okretaja, ovo rezultira
puno boljim performansama na vanjskim stazama nego na unutarnjim.
Svoj swap stavite na br�e staze.

� Naravno, glava va�eg diska ne�e se kretati slu�ajno. Ako je swap
prostor na sredini diska izme�u stalno zaposlene home particije i
skoro nekori�tene particije za arhive, bolje bi bilo da je swap
usred home particije za jo� kra�e pokrete glave. Jo� bi bolje bilo
kad bi swap bio na drugom, nekori�tenom disku.

_S_a_�_e_t_a_k_: swap stavite na brz disk s mnogo glava koji nije zauzet
drugim stvarima. Ako imate vi�e diskova swap podijelite i razbacajte
po svojim diskovima, ili �ak kontrolerima.

_J_o_� _b_o_l_j_e_: kupite jo� RAM-a.

33..44.. NNeekkee ��iinnjjeenniiccee oo ddaattoottee��nniimm ssuussttaavviimmaa ii ffrraaggmmeennttaacciijjii

O prostoru na disku brine se operacijski sustav u jedinicama blokova i
njihovim fragmentima. Na ext2, fragmenti i blokovi moraju biti jednake
veli�ine, pa se mo�emo usredoto�iti na blokove.

Datoteke mogu imati bilo koju veli�inu. Ne zavr�avaju na granicama
blokova. Tako je kod svake datoteke dio zadnjeg bloka datoteke ba�en.
Ako pretpostavimo da su veli�ine datoteka slu�ajne, beskorisno je
otprilike pola bloka na svaku datoteku na va�em disku. Tanenbaum ovo u
svojoj knjizi OOppeerraattiinngg SSyysstteemmss zove "internom fragmentacijom".

Broj datoteka na disku mo�ete pogoditi po broju zauzetih inodea. Na
mom disku

# df -i
Filesystem Inodes IUsed IFree %IUsed Mounted on
/dev/hda3 64256 12234 52022 19% /
/dev/hda5 96000 43058 52942 45% /var

otprilike je 12 000 datoteka na / i oko 44 000 datoteka na /var. Ako
je veli�ina bloka 1 kB, u zavr�nim blokovima datoteka izgubljeno je
oko 6 + 22 = 28 MB prostora na disku. Da sam izabrao veli�inu bloka od
4 kB, izgubio bih 4 puta manje prostora.

No preno�enje podataka br�e je za velike, neprekinute komade podataka.
Zato ext2 poku�ava unaprijed zauzeti 8 neprekinutih blokova za rastu�e
datoteke. Nekori�teni blokovi odbacuju se pri zatvaranju datoteke, pa
prostor nije ba�en.

Prekinut slijed blokova datoteke lo� je za brzinu jer se datotekama
�esto pristupa sekvencijalno. Operacijski sustav prisiljava na
dijeljenje pristupa disku, a disk na pomicanje glave. Ovo se naziva
"eksterna fragmentacija" ili jednostavno "fragmentacija" i uobi�ajen
je problem na DOS-ovim datote�nim sustavima.

ext2 ima nekoliko strategija izbjegavanja eksterne fragmentacije.
Fragmentacija obi�no nije velik problem za ext2, �ak ni na vrlo
kori�tenim particijama kao �to je Usenet news spool. Iako postoji alat
za defragmentiranje ext2 datote�nih sustava, nitko ga ne koristi i
nije u toku s trenutnom verzijom ext2. Koristite ga, ali na svoju
odgovornost.

MS DOS datote�ni sustav dobro je poznat po svojem patolo�kom radu s
prostorom diska. Zajedno s beskona�nim buffer cacheom koje MS DOS
koristi u�inak fragmentacije datoteka na brzinu vrlo je zamjetan.
Korisnici DOS-a navikli su na defragmentiranje diska svakih par
tjedana i neki su o defragmentaciji razvili neka ritualna vjerovanja.
Te navike ne bi trebalo prenijeti na Linux i ext2. Linuxovi datote�ni
sustavi uz normalno kori�tenje ne trebaju defragmentaciju �to se
odnosi na bilo koju situaciju s barem 5% slobodnog prostora na disku.

MS DOS-ov datote�ni sustav tako�er je poznat po gubljenju velikih
koli�ina diskovnog prostora zbog interne fragmentacije. Za particije
ve�e od 256 MB veli�ine bloka postaju visoke do beskorisnosti (ovo je
donekle ispravljeno u FAT32).

ext2 vam ne name�e izbor velikih blokova za velike datote�ne sustave,
osim kod vrlo velikih datote�nih sustava ve�ih od 0.5 TB (jedan
terabajt sadr�i 1024 gigabajta), gdje manje veli�ine blokova postaju
nedjelotvorne. Tako, za razliku od DOS-a, ne postoji potreba za
dijeljenjem velikih diskova na vi�e particija kako bi se smanjila
veli�ina bloka. Ako je mogu�e, koristite predodre�enu veli�inu od 1
kB-a. Mo�da �ete na nekim particijama eksperimentirati s 2 kB velikim
blokovima, ali o�ekujte neke rijetko susretane bagove: ve�ina ljudi
koristi predodre�eno.

33..55.. ppaarrttiicciioonniirraannjjaa ��iivvoottnnii vviijjeekk ddaattootteekkaa ii cciikklluussii bbaacckkuuppaa kkaaoo
kkrriitteerriijjii

Na ext2 odluke o particioniranju trebale bi biti vo�ene razmatranjem
backupa i izbjegavanjem eksterne fragmentacije zbog razli�itog
�ivotnog vijeka datoteka.

Datoteke imaju svoj �ivotni vijek. Nakon �to je datoteka stvorena,
neko �e vrijeme ostati na sustavu, a zatim biti izbrisana. Trajanje
datoteka u sustavu je vrlo raznolika i dijelom ovisi o mjestu
datoteke. Na primjer, datoteke u /bin, /sbin, /usr/sbin, /usr/bin i
sli�nima vjerojatno �e imati vrlo dug vijek: mnogi mjeseci i vi�e.
Datoteke u /home imaju srednji vijek: otprilike nekoliko tjedana.
Datoteke u /var obi�no kratko �ive: gotovo nijedna datoteka u
/var/spool/news ne�e ostati vi�e od nekoliko dana, a datotekama u
/var/spool/lpd vijek se mjeri u minutama ili manje.

Za backup je korisno kad je veli�ina dnevnog backupa manja od
kapaciteta jednog medija. Dnevni backup mo�e biti potpun ili
inkrementalan.

Mo�ete se odlu�iti za particije koje su dovoljno male da stanu na
jedan medij (ako ste odabrali potpune dnevne backupe). U svakom
slu�aju, particija bi trebala biti dovoljno mala da dnevna delta (sve
promijenjene datoteke) stane na jedan medij (ako ste odabrali
inkrementalni backup i kanite mijenjati medij za tjedni/mjese�ni
potpuni backup -- uz va�e prisustvo).

Va�a strategija backupa ovisi o toj odluci.

Kod planiranja i kupovanja diskovnog prostora, nemojte zaboraviti
ostaviti dovoljno novca za odgovaraju�i backup! Podaci bez backupa
bezvrijedni su! Cijena ponovne proizvodnje podataka puno je ve�a od
cijene backupa za gotovo svakoga!

Za brzinu je korisno dr�anje datoteka razli�itog vijeka na razli�itim
particijama. Ovako �e se kratkotrajne datoteke na news particiji vrlo
te�ko fragmentirati. To ne�e utjecati na brzinu / ili /home particije.

44.. PPrriimmjjeerr

44..11.. PPrreeppoorruu��eennii mmooddeell zzaa nnaapprreeddnnoogg ppoo��eettnniikkaa

Uobi�ajeno je napraviti /, /home i /var particije kao �to je gore
obja�njeno. Jednostavno je za instalaciju i odr�avanje i dovoljno se
razlikuje da bi izbjeglo krivi u�inak zbog razli�itog �ivotnog vijeka.
Dobro odgovara i backup modelu: skoro se nitko ne bavi backupom USENET
news spoolova i u /var se isplati spa�avati samo neke datoteke
(/var/spool/mail mi prvi pada na pamet). S druge strane, / se rijetko
mijenja i mo�e ga se backupirati kad je potrebno (nakon promjena
konfiguracije), a dovoljno je malen da potpuno stane na ve�inu medija
(250 do 500 MB, ovisno o koli�ini instaliranih programa). /home sadr�i
va�ne korisni�ke podatke i trebalo bi ga dnevno backupirati. Neke
instalacije imaju vrlo velik /home i zato moraju koristiti
inkrementalne backupe.

Neki sustavi i /tmp stavljaju na posebnu particiju, drugi ga
simboli�ki ve�u za /var/tmp kako bi postigli isti u�inak (primjetite
da ovo utje�e jednokorisni�ki mod kada je /var nedostupan, pa sustav
nema /tmp dok ga ne napravite ili ru�no montirate /var) ili ga
stavljaju na RAM disk (ovo radi Solaris, na primjer). Tako je /tmp
izvan / �to je dobra ideja.

Ovaj je model prikladan i za nadogradnje ili ponovne instalacije:
snimite svoje konfiguracijske datoteke (ili cijeli /etc) u neki
direktorij na /home particiji), izbri�ite svoj /, ponovno instalirajte
i stare konfiguracije vratite iz snimljenog direktorija na /home.

55.. KKaakkoo jjee ttoo nnaa mmoomm rraa��uunnaalluu

Na mojoj je polici stajala jedna stara 386-ica na 40 Mhz, s ISA
sabirnicom, koju sam napustio prije dvije godine jer mi vi�e nije
trebala. Htio sam ju pretvoriti u malen poslu�itelj mog ku�nog LAN-a
bez X-a.

Evo kako sam to napravio: uzeo sam tu 386-icu i na nju stavio 16 MB
RAM-a. Dodao jeftini EIDE disk, najmanji kojeg sam na�ao (800 MB) i
Ethernet karticu. Dodao stari Hercules jer sam za njega jo� imao
monitor. Instalirao Linux i tamo imam lokalni NFS, SMB, HTTP, LPD/LPR
i NNTP poslu�itelj, kao i router po�te i POP3 poslu�itelj. Uz dodatnu
ISDN karticu stroj mi je postao i TCP/IP router i firewall.

Ve�ina je prostora na disku tog ra�unala oti�lo u /var,
/var/spool/mail, /var/spool/news i /var/httpd/html. /var sam stavio
na odvojenu, veliku particiju. Na tom stroju ne�e biti korisnika, pa
nisam napravio /home particiju, a /home je montiran s neke druge radne
stanice preko NFS-a.

Linux bez X-a uz nekoliko lokalno instaliranih alata bit �e sasvim
zadovoljan na / particiji od 250 MB. Ra�unalo ima 16 MB RAM-a, ali na
njemu �e raditi dosta poslu�itelja. 16 MB swapa trebalo bi biti dosta,
32 MB napretek. Ne �tedim prostor na disku, pa �e stroj dobiti 32 MB.
Iz sentimentalnih razloga tu je i MS DOS particija od nekih 20 MB.
Odlu�io sam /home uvoziti s drugog ra�unala, pa preostalih 500+ MB
ostaje za /var. To je vi�e nego dovoljno za ku�ni Usenet news feed.

Dobivamo

Ure�aj Montiran na Veli�ina
/dev/hda1 /dos_c 25 MB
/dev/hda2 - (swap) 32 MB
/dev/hda3 / 250 MB
/dev/hda4 - (pro�irena particija) 500 MB
/dev/hda5 /var 500 MB
ku�ni:/home /home 1.6 GB

Backup ovog stroja obavlja se preko mre�e na traku s ku�ni-a. Po�to je
sve na ovom ra�unalu instalirano s CD-ROM-a spa�avam samo neke
konfiguracijske datoteke iz /etc, moje lokalno instalirane *.tgz
datoteke iz /root/IzvorniKod/Instalirano i /var/spool/mail, kao i
/var/httpd/html. Njih svake no�i kopiram u poseban direktorij,
/home/backup na ku�ni, gdje ih hvata redoviti backup ku�ni-og.

66.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd

Najnovija verzija ovog prijevoda mo�e se na�i na
<http://dokumentacija.linux.hr/Particije.html>. Odr�ava ga Matej
Vela, [email protected]. Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi
dobrodo�li.